Tvrdnje o potrebi izbjegavanja mliječnih proizvoda nakon vađenja zuba ili stomatoloških zahvata šire se internetom, stomatološkim stranicama te tekstovima generiranim pomoću umjetne inteligencije. Ova netačna informacija redovito se ponavlja, prilagođava i sada se (putem umjetne inteligencije) prenosi već godinama. Preporuka, koja je sada zastarjela, vjerojatno potječe iz vremena kada je postojao stvaran rizik od tuberkuloze iz nepasteriziranog ili kontaminiranog mlijeka. Najčešći razlozi navedeni pri pretrazi na internetu su:
Zamislite ovu situaciju: pretrpavate se savjetima na internetu, posjećujete stomatološke sajtove, sve u nadi da ćete otkriti tajni ključ za brže zarastanje nakon vađenja zuba ili hirurške intervencije. Jedan od često spominjanih “savijeta” je izbegavanje mliječnih proizvoda, navodno zbog mogućnosti invazivnog rasta bakterija. Ali, da li je ova tvrdnja zaista utemeljena?
Prva stvar koju treba napomenuti je da ne postoje relevantne studije koje podržavaju tvrdnje o lokalnom prekomjernom rastu bakterija uslijed konzumacije mliječnih proizvoda nakon stomatoloških zahvata. Ono što istraživanja zaista ukazuju jeste da kod osoba koje su intolerantne na laktozu ili ne mogu razgraditi ove proizvode može doći do nekontrolisanog rasta bakterija u stomaku, uticajući na ravnotežu mikrobioma crijeva. No, to nije ni blizu onome što se često opisuje u vezi sa učincima na usta.
Ima li u tome istine? Fibrinolitički plazminogen, prisutan i u mlijeku, navodno je odgovoran za ovu nepoželjnu pojavu. No, zanimljivo je saznati da koncentracija plazme u krvi, koja je odgovorna za raspadanje ugruška, mnogo je veća od one u mlijeku. Dakle, uticaj mlijeka na ovaj proces pokazao se zanemarljivim.
Što se tiče tvrdnji o upali, istraživanja ukazuju da mlijeko može izazvati upalne reakcije kod osoba intolerantnih na laktozu, slično onima koje imaju osjetljivost na određene namirnice. Međutim, važno je naglasiti da se ova upala generalno može odnositi više na crijevni trakt nego na samu lokaciju stomatološke intervencije ili vađenja zuba.
Da, mlijeko i mliječni proizvodi mogu smanjiti biodostupnost tetraciklina, ali većina antibiotika koje koriste stomatolozi ne pokazuju interakcije s mlijekom.
Dakle, šta je prava istina o mliječnim proizvodima nakon stomatoloških intervencija ili vađenja zuba? Iako su neki mliječni proizvodi lepljivi i treba ih izbegavati tokom prvih dvije nedelje zarastanja kako ne bi došlo do mehaničkih smetnji, važno je shvatiti da većina ljudi nema negativne efekte konzumiranja mlijeka nakon oralne hirurgije. U stvari, studije često pokazuju da mlijeko može biti korisno za ravnotežu crijevnog mikrobioma. Dakle, sljedeći put kad čujete o “opasnostima” mliječnih proizvoda nakon stomatološke intervencije, zapitajte se – možda je vrijeme za jednu porciju jogurta za vaš osmijeh!
Reference:
Mycobacterium bovis (bovine tuberculosis) in humans. Centers for Disease Control and Prevention. National Center for HIV/AIDS, Viral Hepatitis, STD, and TB Prevention. Division of Tuberculosis Elimination. August 2011. Link
Seyedi Moghaddam S, Neff A. Avoidance of milk and dairy products after oral surgery—is such a recommendation still valid? A cross-sectional study among German and international oral and maxillofacial surgeons and dental practitioners with review of the literature. Oral Maxillofac Surg. 2022;26(4):563- doi:10.1007/s10006-021-01017-y
Ghafoor A, Karunaratne T, Rao SSC. Bacterial overgrowth and lactose intolerance: how to best assess. Curr Opin Clin Nutr Metab Care. 2022;25(5):334-340. doi:10.1097/MCO.0000000000000861
Belitz HD, Grosch W, Schieberle P. Lehrbuch der Lebensmittelchemie. Springer-Verlag; 2013.
Food intolerances. Small intestinal bacterial overgrowth. Weill Cornell Medicine. Jill Roberts Center for Inflammatory Bowel Disease. Link
Neuvonen PJ. Interactions with the absorption of tetracyclines. Drugs. 1976;11(1):45-54. doi:10.2165/00003495-197611010-00004
Storhaug CL, Fosse SK, Fadnes LT. Country, regional, and global estimates for lactose malabsorption in adults: a systematic review and meta-analysis. Lancet Gastroenterol Hepatol. 2017;2(10):738-746. doi:10.1016/S2468-1253(17)30154-1